Naslovna   |  Dešavanja   |  Oglasi   |  Cene   |  Vreme   |  Linkovi   |  RSS    |  Login

   Naslovna---Agroekonomija---Neracionalno djubrenje

Pretraga:

Traži
VESTI::
Agroekonomija
Zaštita bilja
Stočarstvo
Ratarstvo
Mehanizacija
Povrtarstvo
Voćarstvo
Vinogradarstvo
Ostale teme

Cene na trzištu

Cena; pšenica, kukuruz, soja, jecam, brašno, dubriva...

Sponzori portala

Alltech
Syngenta
Victoria logistic
Galenika Fitofarmacija
Ekopatent
KWS
Agricons t.e.c

Mehanizacija

open will my wife cheat again why women cheat in relationships

Obavezno posetite

Poljoinfo
Lecenje Biljem
U našem ataru
Agrodan
Poljoberza
Agroinfotel
Top Srbija
DAN

Prijatelji sajta

Sokobanja
Novi Sad hotels
WebSrbija
Banja Vrujci
Nekretnine
Vozila.net
Seo optimizacija
Ravnica.info

online how many women cheat website

Kontakt info:

Možete nas kontaktirati na email idstudions@gmail.com


online how many women cheat website

Edit vest

Unesi tag

Neracionalno djubrenje

Neracionalno djubrenje

ponedeljak - 13.02.2017

Neracionalno djubrenjeNeracionalno djubrenje
NERACIONALNO ĐUBRENJE I NJEGOV UTICAJ NA PRINOS I EKONOMIKU PROIZVODNJE
Neracionalnim korišćenjem zemljišta njegova proizvodna svojstva mogu biti značajno umanjena ili u potpunosti izgubljena. Svojstvo zemljišta koje najviše zabrinjava sa stanovišta kvaliteta svakako je sadržaj organske materije. Sadržaj humusa u zemljištu značajno utiče na njegova proizvodna svojstva. Svega 51% obradivih površina ima sadržaj humusa od 3-5%, preko 5% humusa beleži se na svega 0,5% površina, dok je na 48% površina koje se koriste u ratarskoj proizvodnji sadržaj humusa od 1-3%. Procenat humusa u zemljištima Vojvodine početkom 60-tih godina na većini obradivih površina kretao se u granicama od 4-6%. Za samo 50 godina uspeli smo da smanjimo sadržaj humusa u našim zemljištima za 1-2%.

Da bismo sadržaj humusa vratili na stanje koje je zatečeno 60-tih godina (pre početka intezivne poljoprivredne proizvodnje i masovne upotrebe samo mineralnih đubriva) prošlog veka potrebno je najmanje 100 godina vraćanja organske materije u zemljište svake godine bez izuzetka.

Blago štetan sadržaj fosfora je na oko 18,2 % površina ili na 286.541 ha, jako štetan do toksičan sadržaj fosfora je na 5,4 i 2,4 % površina i/ili na 58.018 i 39.360 ha. Ovaj sadržaj fosfora nije poreklom iz matičnog supstrata našeg zemljišta (naš matični supstrat u osnovi ne sadrži fosfor) što znači da smo ga uneli nekontrolisanom primenom mineralnih i organskih đubriva. Pored problema sa suviškom fosfora u našim zemljištima još su veći problemi sa suviškom kalijuma (K). Optimalno obezbeđeno sa kalijumom je 6,0 % površina, optimalno obezbeđeno je 41,9% površina. Najveći deo površina 43.1% je obezbeđen sa blagim suviškom ovog hranljivog elementa. Značajan suvišak kalijuma je na 7,2% površina i može se reći toksičan- nepoželjan na 0,6% površina.
Kalijum u našim zemljištima može biti poreklom iz matičnog supstrata ili iz mineralnih đubriva (famozne kombinacije 15:15:15 bez obzira na biljnu vrstu i njene potrebe prema hranivima).

U slučaju nedostatka nekog od ova dva hranljiva elementa, meliorativnim đubrenjem problem se relativno lako rešava. Njihov suvišak problematičniji je i teže se rešava. Nekontrolisana primena đubriva posebno na parcelama na kojima je količina fosfora i kalijuma iznad optimuma značajno može ugroziti prinos gajenih biljaka, ali i rentabilnost proizvodnje.



U ogledima prinos suncokreta na parcelicama na kojima su upotrebljene velike količine kalijuma uz istovremeno rastuće doze N, neminovno je dovelo do smanjenja prinosa, ali i sadržaja ulja u zrnu (Tabela 1.).



Smanjenje prinosa je od 40 kg/ha do 550 kg/ha pri upotrebi neracionalnih količina NPK hraniva, a takođe se zapaža i smanjenje sadržaja ulja do 2%. Primenom većih količina mineralnih đubriva smanjuje se prinos uz istovremeno veće ulaganje u proces proizvodnje. Na ovaj način gubici su višestruki i u proizvodnim uslovima kretali su se od 50 € po ha do 241 €, uz pretpostavku da su u proizvodnji suncokreta ulaganja u mineralna đubriva na nivou prosečnih ulaganja u ogledu.

Uticaj nepravilnog đubrenja sa NPK hranivima, na prinos kukuruza prikazan je u tabeli 2.



U nepovoljnim godinama (kada je izražen manji manjak padavina) sa povećanjem količine NPK hraniva, u odnosu na optimalnu ishranu, prinos se smanjuje. To smanjenje prinosa može biti od 1,40 do 2,36 t/ha suvog zrna. Đubrenjem sa manjim količinama hraniva od optimalnog prinosa se smanjuje od 0,84 do 1,40 t/ha (varijanta bez đubrenja). U navedenim godinama povećana količina NPK hraniva ima većeg negativnog uticaja na prinos, a negativni finansijski efekti kreću se od 298 do 485 €. Nedovoljnim đubrenjem finansijski gubitak je od 37 do 130 €. U povoljnim godinama gubici su većI ako đubrenje nije optimalno i oni su varirali od 2,39 do 4,77 t/ha suvog zrna. Finansijski gubitak je bio od 318 do 478 €. Đubrenjem sa količinama đubriva većim od optimalnih, gubitak u prinosu je bio 0,36 do 1,62 t/ha,
a finansijski gubitak je bio od 86 do 389 €.

Iz ovih podataka jasno se vidi da su veći gubici sa obilnim đubrenjem, u sušnim godinama i obrnuto u optimalnim godinama gubici su veći sa nedovoljnim đubrenjem.

Da bi pravilno prilagodili tehnologiju gajenja ratarskih biljnih vrsta svakoj njivi i/ili delu njive moramo imati analize zemljišta kao i istorijat te njive. Vođenje istorijata njive, a da pri tome podaci budu korisni i upotrebljivi moguće je jedino korišćenjem elektronske knjige polja.

Neracionalno djubrenje

Izvor: Bilten - Za našu zemlju

Autor: - dr Duško Marinković

Dodaj komentar (komentari (0))

Tagovi: 

Galerija slika (click na sliku)

Agroekonomija - Najnovije...

Intervju - Aleksandar Bogunović
Posebni uslovi za ostvarivanje prava na ispla
Intervju - Imre Gortva
Razgovori i komentari sa povodom
Intervju - Prof dr Zoran Keserović
Analiza zemljišta - iskustva iz prakse
Prof. dr Dragi Stevanović
Analiza meteoroloških prilika tokom vegetacij
Analiza plodnosti zemljišta
Sajam pčelarstva u Somboru
Savremeni način uzorkovanja zemljišta — autom
Intervju - poljoprivredni proizvođač Milan Mi
Suša zadala velike nevolje poljoprivrednicima
Novinari iz Vojvodine u poseti "AGRI" u Gornj
Intervju sa magistrom Vukom Radojevićem

Agroekonomija - Najčitanije...

Poljoinfo - poljoprivredni forum
Subvencije za 2014, gorivo od sad na svim pum
Subvencije za svinje, ovce i koze
Kod Prokuplja otvorena najveća vinarija na Ba
Obavezno analizirati meso na prisustvo trihin
Najkvalitetnije i najjevtinije đubrivo na trž
Nove uredbe Ministarstva poljoprivrede
Lešnik kao strateški proizvod
Novine u pravilniku o registraciji gazdinstva
Nove subvencije Ministarstva poljoprivrede
Sve više mladih povrtara na području Leskovca
Zemunski "Zmaj" poklonio 20 prikolica poplavl
Da li je prošlo vreme šefova i menadžera?
Vocarstvo donosi najbolju zaradu
Isplata subvencija u agraru počinje sledeće n

Izdvojeni oglasi

Nema izdvojenih oglasa u ovoj kategoriji

 

 

kukuruz, pšenica , blokada, štrajkovi, poljoprivreda, borovnica, gajenje borovnice, biomasa, IMR, Industrija motora Rakovica , krediti, maline, voce, grožde, lastari, suncokret, plamenjaca, bobice, fao, OECD, Eksperti FAO, pčele, duvan, zaštita kože, malina, Malinari, masna hrana, gojaznost, lek depresija, šećer, med, etno, sir, rakija, paprikaš, konji, vinograd, Vlada Srbije, PIK Becej, koze, kozarstvo, biodizel, šumadija sajam, GM, GMO, genetski, NS seme, Helicoverpa, seme, ratarstvo, Subotica, Suboticka brazda, vino, šljiva, repica, sajam, Milan Delić, Belexpo, brokoli, povrce, Niško selo, Berba kukuruza, ovnovi, ovce, ovcarstvo, Gljivarsko društvo, Gljive, pecurke, gljiva, jetrenka, šumsko pile, jastrebaca, curanov rep, tartufi, lekovite gljive, cena, Futoška kupusijada, Futoški vašar, Futog, Kupusijada,

Svi tagovi...